Da li su javne nabavke postale „tajni posao“?

Javne nabavke, po novom zakonu, oglašavaju se isključivo na sajtu ove institucije, a oglasu se može prići isključivo uz password, odnosno šifru PODGORICA – Novi zakon o javnim nabavkama, koji je počeo da se primjenjuje prije pet mjeseci, smanjio je transparentnost u ovoj oblasti jer je ukinuo oglašavanje u štampanim medijima. Naručilac javnu nabavku oglašava isključivo na sajtu javnih nabavki, a oglasu se može prići isključivo uz password, odnosno šifru. - Samo na e-portalu Uprave za javne nabavke možete pristupiti nekom javnom pozivu. I to isključivo ako se „ulogujete“ sa passwordom. To znači da činovnici Uprave mogu tačno da vide koji oglas i ko je za šta zainteresovan. A vjerovatno i drugi koji znaju da prate analitiku sajtova. Zato nije ni čudo što je analiza Instituta Alternativa, koja je predstavljena u Podgorici u protekli četvrtak, ukazala na niz manjkavosti novog zakona – kaže izvršni direktor Pobjede Lav Lajović apostrofirajući netransparentnost među ključnim nedostacima. U posljednje četiri godine na javne nabavke u našoj zemlji utrošeno je više od 1,67 milijardi eura – godišnje se sklopi više od 5.000 ugovora. Greška Koliko je pogrešna izmjena Zakona o javnim nabavkama pokazuje, kaže on, činjenica da je u potpunosti izmijenjen član koji se odnosio na transparentnost javnih nabavki. - I sada imamo situaciju da se javne nabavke faktički „krijući“ rade preko portala i da se neposredno daje dokumentacija. Imamo samo vrlo ograničenu i kontrolisanu mogućnost da pristupimo oglasu – ističe Lajović. I predstavnici EU su uvidjeli manjkavosti ovog zakona, pa je šef operativnog sektora u Delegaciji EU Nikola Bertolini u četvrtak, na prezentaciji analize, rekao da je u Crnoj Gori potrebno uraditi dodatno usaglašavanje sa principima EU u ovoj oblasti, pravovremeno primjenjivati propise, pojačati kontrolu, ali i smanjiti broj naručilaca javnih nabavki. - Crna Gora sa 650.000 stanovnika ima skoro 1.000 naručilaca, što je previše, jer povećava rizik koruptivnih radnji – kazao je Bertolini. Pitamo se, kaže Lajović, kome je u interesu da se izbaci obaveza javnog oglašavanja „javnih“ nabavki. - Ako šta donosi rizik „mutnog posla“, onda je to da državni organi, organi lokalne samouprave i javne službe javne nabavke rade bez javnog oglašavanja. Pitamo se kome je u interesu? Privredi, svakako, nije. Jer je uslov da svi imaju jednake šanse da dobiju državne poslove, a ne neki favorizovani, da se oglas objavi u sredstvima javnog informisanja. U zemljama EU su posebno strogi uslovi kad je transparentnost u pitanju za velike javne nabavke preko 135.000 eura – objašnjava Lajović. Izmjena zakona u dijelu „transparentnosti“, smatra Lajović, nije u interesu građanima. - Šta je sa onih 42% građana koji nemaju tu „sreću“ da znaju da se služe kompjuterom i internetom. Za njih ne postoji transparentnost i jednaki uslovi da prate oglase – ocjenjuje Lajović. Interes Nije to, svakako, ni u interesu državnog budžeta, ali ni štampanih medija. - Od smanjenja transparentnosti javnih nabavki smanjuje se i broj učesnika na tenderima, pa se samo mogu dobiti „lošije“ ponude, odnosno učiniti javne nabavke skupljima. Time su i veći izdaci budžeta. Ovom promjenom zakona je u značajnoj mjeri ugroženo poslovanje jednog pravnog subjekta iz oblasti medija i egzistencija njenih 240 radnika, koji su ostali bez značajnog dijela prihoda – objašnjava Lajović. Izvršni direktor Pobjede podsjeća da analiza Instituta Alternativa otkriva niz nedostataka u javnim nabavkama. - Prije svega koliki je samo „trošak“ korupcije koji se dešava zbog netransparentnosti javnih nabavki. Svakako veći od iznosa koji se izdvoji za plaćeni oglas u dnevnoj štampi ili državnom i opštinskom službenom listu – ocjenjuje Lajović. Novi crnogorski zakon je, ako ništa drugo, trebalo da predvidi obavezu da se velike javne nabavke oglase u dnevnoj štampi ili Službenom listu. - Bio bi to minimum obezbjeđivanja transparentnosti – kaže Lajović. U analizi Instituta prikazana je, podsjetimo, i anketa građana Crne Gore i njihova percepcija pokazuje sve moguće rizike za korupciju, koji donosi postupak javnih nabavki u Crnoj Gori. Predsjednik UO Instituta Alternative Stevo Muk kazao je u četvrtak da je veliki prostor za korupciju u procesu sprovođenja javnih nabavki, posebno u velikim projektima. On je kazao da se korupcija u ovoj oblasti uglavnom odvija na visokom nivou, odnosno da mora biti neposredno odobrena od strane visokih funkcionera koji uzimaju najveći dio mita. Muk je dodao da se korupcija u javnim nabavkama dovodi u neposrednu vezu sa političkom korupcijom. Stari i novi zakon Stari zakon (Sl. list RCG br.46/2006) predviđao je u poglavlju Poziv za javno nadmetanje u članu 35. stav 1: „Naručilac je dužan da poziv za javno nadmetanje objavi na internet stranici nadležnog organa uprave i oglasi u jednim dnevnim novinama koje se izdaju i distribuiraju na cijeloj teritoriji Republike.“ Novi zakon (Sl. list CG br.42/2011) predviđa u članu 7. obezbjeđivanje načela transparentnosti postupka javne nabavke u opštem smislu, a u članu 62. navodi: „Naručilac je dužan da poziv za javno nadmetanje objavi na portalu javnih nabavki. Poziv za nadmetanje se dostavlja neposredno ponuđačima.“